Tomislav Uhlik - Europski zvukolici, tamburaške parafraze

Tambura je svoj dug put emancipacije u umjetničko glazbalo gradila polako i uporno dugi niz godina. Ishodište tome bilo je upravo u umjetničkoj glazbi pisanoj za nju, koje još uvijek nema mnogo, ali i ona postojeća bila je jedan jedan od važnih poticaja osnivanju instrumentalnog odsjeka za tamburu na Muzičkoj akademiji u Zagrebu – punim imenom integrirani preddiplomski i sveučilišni studij za instrumentaliste, smjer tambura (bisernica ili brač) - koji sada traži nastanak novih kvalitetnih tamburaških umjetničkih djela. Takva su i nova djela Tomislava Uhlika koja se nalaze na ovom nosaču zvuka – minijature pisane za bisernicu, brač i klavir, ujedinjene u dvije zbirke glazbenih putovanja Europom, te skladba Hrvatski zvukolici za tamburaški ansambl – koja se nalaze na ovome nosaču zvuka. Djela su prvi put izvedena na autorskoj večeri tamburaških praizvedbi i minijatura Tomislava Uhlika, 3. prosinca 2020., u Dvorani Bersa na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, baš u godini kada je njihov autor bio nagrađen Porinom za životno djelo. TOMISLAV UHLIK (Zagreb, 24. listopada 1956.), skladatelj, dirigent i glazbeni pedagog, ostavlja tragove na različitim područjima glazbenog života. Pripada srednjoj generaciji hrvatskih skladatelja, a opus mu sadrži više od stotinu djela namijenjenih raznim ansamblima, od amaterskih zborova, tamburaških i harmonikaških orkestara, preko komornih sastava, do simfonijskog i simfonijskog puhačkog orkestra. Nakon kratkotrajnog učenja klavira te završene srednje elektrotehničke škole, Uhlik upisuje studij fizike, ali se pod utjecajem Emila Cossetta, u čijem zboru pjeva kao amater, ipak odlučuje posvetiti glazbi. Stoga na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji završava studije teoretskih glazbenih predmeta (1981.) i dirigiranja (1989.) u razredu Igora Gjadrova. Kao voditelj Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske, Lado (1983. – 1985.), usavršava se na području glazbenih obrada folklorne glazbe, istodobno pišući i vlastita djela u folklornome stilu, od kojih su neka obišla svijet. Karijeru potom nastavlja dvogodišnjim angažmanom korepetitora u Školi za klasični balet u Zagrebu, a potom prelazi u Zagrebačko gradsko kazalište Komedija, najprije kao korepetitor, da bi 1992. godine preuzeo mjesto dirigenta. Izvodeći pretežno operetnu i popularnu glazbu, gostovao je i u hrvatskim narodnim kazalištima u Zagrebu i Osijeku, a povremeno je ravnao i Simfonijskim orkestrom HRT-a te Simfonijskim puhačkim orkestrom Hrvatske vojske (danas Oružanih snaga RH). Od 2002. predaje na Odsjeku za glazbenu pedagogiju Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu. Po karakteru nadasve vedar i komunikativan, Tomislav Uhlik stekao je ugled trajno angažiranog, traženog i omiljenog dirigenta i skladatelja velikog iskustva, uz brojna priznanja i nagrade. Njegova djela odlikuje melodijska pjevnost, harmonijsko bogatstvo uglavnom tonalitetnog sloga, ritmička razigranost i formalna jasnoća. Sve te značajke ističu naglašenu osjećajnost i misaonost izraza, koje glazbenici prepoznaju u njegovim skladbama kao iskonsku glazbenu ljepotu i sklad, a to je i osnovni razlog čestog posezanja za njegovim partiturama kao i naručivanja novih. Ova Uhlikova djela, zanimljiva i u tonalitetnom smislu – s raznim harmonijskim progresijama i uklonima, čak i u jazz-glazbu, raznolikim tonskim bojama te melodijama, ne uvijek plesnoga karaktera, ponekad čak s brahmsovskim ili dvořákovskim prizvukom – predstavljaju odmak od sviranja tambura na dosad u nas uvriježen način te svakako pomicanje interpretativnih granica u njihovu sviranju. Ona ne samo da su vrijedan doprinos tamburaškoj literaturi i pokazivanje vrijednosti i rada studija tambure, već su izniman doprinos i općenitoj suvremenoj izvođačkoj praksi i sceni. U prepoznavanju te važnosti, ali i u povodu proslave velike 100. obljetnice Muzičke akademije u Zagrebu ove akademske godine 2021./2022., studenti i profesori nove tamburaške klase na Muzičkoj akademiji u Zagrebu na vlastitom su ‘terenu’ – u Akademijinom studiju - snimili ove skladbe, a svaku krasi i skladateljev slobodni prepjev izvornog europskog narodnog napjeva prema kojemu je skladba nastala.