Loading home…
Ivana Lang (Zagreb, 1912. – Zagreb, 1982.) prva je hrvatska skladateljica nakon Dore Pejačević. No, za razliku od aristokratkinje Dore Pejačević, koja je postala svojevrsni izvozni hrvatski kulturni proizvod, samozatajna glazbenica i skladateljica, samohrana majka i klavirska pedagoginja, Ivana Lang, dominantnim estetičkim ideologijama kroz povijest nezanimljiva i nedovoljno intrigantna ili egzotična, sve do novijega doba ostajala je često zaobiđena, utišana i nevidljiva. Tek odnedavno javnost pokazuje interes za glazbeni svijet Ivane Lang. Tako je i ovaj CD svojevrstan hommage skladateljici iz sjene te pokušaj da se nevidljivo ovidljivi, nečujno čuje. Ivana Lang diplomirala je klavir 1937. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a pohađala je satove kompozicije kod Mile Cipre te kasnije kod J. Marxa u Salzburgu. Po povratku u Zagreb započela je i ostala raditi do umirovljenja kao nastavnica klavira na Glazbenoj školi Vatroslava Lisinskog. Autorica je zadivljujućeg opusa od više od stotinu djela. Premda se okušala u većim formama (Koncert za klavir i orkestar op. 22, opera Kastavski kapetan, dva baleta, Nijeme sjene i Lažni vitez, Groteska op. 11, Melodrama op. 21, Simfonijski ples itd.), u komornim oblicima, djelima za harfu, zbor i orgulje te onima za dječje kazalište, pravo mjesto njezina umjetničkog senzibiliteta zauzima intimistički svijet klavirskih i vokalnih minijatura, često na stihove Dragutina Domjanića, Antuna Gustava Matoša, Vladimira Vidrića, Filipa Valjala, Vanje Radauša i drugih, od kojih su mnogi bili i njezini prijatelji. Društvena stvarnost u kojoj je Ivana Lang živjela – politički i kulturno-ideološki turbulentno razdoblje – bitno je različita od one Dore Pejačević. Skladati je započela 1940-ih, u doba dominantne ideologije nacionalnog smjera, sretno stopljene sa socrealističkim koncepcijama poslijeratnog razdoblja, a od 1960. u kulturnom smislu avangarda postaje novi mainstream. Kakvi su joj odgovori na previranja njezina doba, ostaje za istražiti.